Osjećam se prazno iznutra: razlozi zašto + šta učiniti po tom pitanju

Koji Film Da Vidite?
 

Osjećaj praznine izrazit je za razliku od emocija koje bi osoba trebala osjećati. Sjedi vam poput crne rupe u prsima, lišena supstance koja bi trebala biti tamo.



Otupljuje emocije, interese, želje, nade, snove, a može čak i ići dalje od onoga što očekujemo od negativnih emocija. Praznina može pojesti tugu jednako lako kao i sreću i nadu, ostavljajući se osjećajem jalovosti i praznine.

Nazvati prazninu negativnim osjećajem možda se neće osjećati ispravno, jer je to jak, opipljiv osjećaj ništavila. Svakako se ne osjeća pozitivno, ali možda se ne osjeća ni negativno. Jednostavno je odsutan.



Možda vam se čini da ništa nije važno, da je sve dosadno ili da ne možete osjetiti bilo kakve snažne emocije.

Uprkos tom odsustvu, osjećaj ničega zapravo je emocija koja vam prenosi nešto o sebi, svom zdravlju ili načinu na koji živite svoj život.

Ljudi su stvorenja koja uspijevaju u živosti emocija i energiji koju donose. Odsustvo te energije može biti tako slama kad često živite s njom ili je nikada niste iskusili. Ako nikada prije niste iskusili prazninu, može biti nevjerovatno alarmantno ne osjetiti ništa kad biste trebali osjetiti sve, ili barem nešto.

Ljudi se odluče nositi s tom prazninom na različite načine, mnogi od njih nisu zdravi. Tu rupu možemo pokušati popuniti seksom, novcem, konzumerizmom, video igrama, distrakcijama, drogom, alkoholom, a u ekstremnijim slučajevima - samoozljeđivanjem, pa čak i samoubojstvom. Napokon, fizički bol je barem podsjetnik da smo još uvijek živi, ​​još uvijek možemo osjetiti ... nešto.

Bilo što.

Ali ne mora biti tako. Praznina je simptom koji upućuje na veći problem koji osoba možda i ne shvaća da ima.

Ni taj problem nije uvijek mentalna bolest. Postoje razne okolnosti i problemi koji mogu izazvati taj osjećaj praznine.

Uzrok praznine diktirat će vrste akcija koje mogu pomoći u ublažavanju tog osjećaja. U ovom ćemo članku razmotriti neke od uobičajenih uzroka i neka predložena rješenja za rješavanje tog praznog osjećaja.

Praznina može biti teška stvar za rješavanje samostalno. To je problem s kojim se možda može najbolje pozabaviti obučeni savjetnik za mentalno zdravlje, posebno ako imate mentalnu bolest koja može izazvati ove vrste osjećaja. Ne ustručavajte se potražiti stručnu pomoć, posebno ako imate duži period praznine.

Šta uzrokuje osjećaj praznine?

1. Odsustvo svrhe.

Mnogi ljudi se bore sa pronalaženjem smisla u ovom ogromnom svemiru bezgraničnih mogućnosti.

Šta da radim sa svojim životom? Znači li ovo išta? Šta da radim sa sobom?

Egzistencijalna strepnja koja dolazi s nedostatkom svrhe može potaknuti prazninu jer se čini da propuštamo nešto što bismo trebali imati. Neki pokušavaju popuniti prazninu svojim postupcima, poput volontiranja ili zapošljavanja na polju koje može pomoći ljudima.

Traženje svrhe je zanimljiva stvar jer možda niste spremni pronaći određenu svrhu. I ne mislimo to u apstraktnom, sudbinskom smislu. Umjesto toga, možda postoje životna iskustva koja trebate imati i posao koji morate obaviti prije nego što ispunjena svrha može kliknuti s vama.

Možda vam biti roditelj nudi ispunjenje koje bi ispunilo tu prazninu, ali to biste nužno znali tek nakon što dobijete dijete. Ili je možda nešto više usmjereno na karijeru. Možda su vaše srce i um usklađeni s boravkom na moru, nešto što možda nećete znati dok ne zakoračite na brod.

Možda ćete čak osjetiti potez prema nečemu što bi vam moglo ponuditi ispunjenje, poput trajnog zanimanja ili nečega što vam zaista govori. To bi vam moglo pomoći da pronađete smjer.

2. Tuga, smrt voljene osobe.

Tuga je prirodna emocionalna reakcija na smrt voljene osobe. Ponekad vidimo kraj koji dolazi i imamo malo vremena da se mentalno i emocionalno pripremimo za njega. Drugi puta možemo voljenu osobu neočekivano izgubiti. Uvijek postoji poplava emocija s kojima se treba suočiti kada nastupi smrt, čak i ako nije neposredna.

želi držati našu vezu u tajnosti

Mnogi ljudi se okreću modeli tuge da bolje pokušaju obraditi i razumjeti njihovu tugu bez stvarnog razumijevanja modela. „Pet faza tuge“ jedan je od takvih modela. Ono što ljudi imaju tendenciju da pogriješe u vezi s ovim modelima je da to nisu stroga pravila. Nemoguće je gurnuti puni opseg emocija u tako usku kutiju, činjenicu o kojoj kreatori takvih modela redovito govore.

Oni mogu poslužiti kao općenita smjernica. Postoje faze koje ćete možda doživjeti ili ne. Neki ljudi istovremeno doživljavaju više faza. Drugi poskakuju kroz različite faze dok oplakuju voljenu osobu.

Mnogi modeli govore o „utrnulosti“ ili „poricanju“ kao da su uključeni u proces tugovanja i to bi moglo objasniti prazninu koju osjećate. To može biti teško iskustvo, jer racionalno znate da biste vjerojatno trebali osjećati tugu zajedno s puno drugih emocija, ali to ne činite i to je teško pomiriti.

Tuga i žalost su složeniji nego što se čine. Zbog toga je dobra ideja potražiti savjetnika za tugu. Stručnjak za tugu možda će vam moći pomoći u tim neprestanim praznim osjećajima i žalosti.

3. Zloupotreba droga i alkohola.

Mnogi se ljudi okreću drogama i alkoholu kako bi se nosili sa traumama svog života. Ništa nije pogrešno ako povremeno popijete piće ili koristite legalne supstance. Problemi se zaista počinju povećavati kada se te supstance koriste pretjerano ili kao način za ublažavanje nečijih emocija.

Ispunjavanje praznine praznine supstancom može dovesti do ovisnosti, loših odnosa s drugim ljudima, gubitka posla i promjena životnih okolnosti.

Zloupotreba supstanci takođe može dovesti do različitih problema sa fizičkim ili mentalnim zdravljem, osim poremećaja zloupotrebe supstanci, poput izazivanja latentnih mentalnih bolesti ili bolesti jetre. To bi također moglo pogoršati postojeće zdravstvene probleme.

Poznato je da alkohol utječe na ljude s poremećajima raspoloženja, poput depresije i bipolarnog poremećaja, daleko teže nego na ljude bez njih. To jednostavno djeluje drugačije u njihovim mislima i može potaknuti emocionalnu nestabilnost i pogoršati depresiju.

Jedan od razloga zašto ljudi koriste supstance je da im pomognu da prežive nešto kroz što prolaze. Vjeruju da im to pomaže jer ih trenutno smiruje. Problem je što produžena upotreba supstanci može imati dugoročne posljedice koje mogu pogoršati probleme mentalnog zdravlja ili prouzrokovati da se nova pojave u budućnosti.

4. Dugotrajni stresovi.

Ljudi nisu izgrađeni da se dobro nose sa dugoročnim stresovima. Stres uzrokuje stvaranje različitih hormona koji pomažu osobi da prebrodi trenutnu stresnu situaciju, ali ti hormoni mogu stvarati značajnije probleme što su duže prisutni.

Dugotrajni stres može uzrokovati depresiju, anksioznost, a u nekim slučajevima i PTSP. Preživjeli nasilje u porodici, zlostavljanje djece i siromaštvo mogu razviti složeni PTSP, što je rezultat toga što se nikada nisu stvarno odmarali od okolnosti koje su preživjeli.

Izbjegavanje dugoročnih stresova ili promjena životnih situacija mogu pomoći. Ali ako su se razvili problemi s mentalnim zdravljem, trebat će obučeni stručnjak za mentalno zdravlje koji će se izliječiti i oporaviti.

5. Problemi sa porodicom, prijateljima ili vezom.

Ljudi oko nas ozbiljno utječu na naše mentalno i emocionalno stanje. Praznina se može potaknuti burnim vezama, otuđenošću ili samo stresom koji nam naši voljeni ponekad izazovu. Mnogo je teže održavati vlastito mentalno zdravlje kada neko koga volite pati ili donosi loše odluke.

Romantične veze mogu donijeti sve vrste dodatnih stresova koji mogu potaknuti tu prazninu. Možda partner ima problema kojima se ne obraća. Možda niste u dobrim odnosima s njihovom porodicom, što je izvor stresa i poteškoća. Može biti i da veza opada i na putu je ka kraju. Ta vrsta slomljenog srca kad stvari ne uspiju uvijek može potaknuti određenu negativnost.

Ova pitanja će možda trebati riješiti lično ili čak uz pomoć savjetnika za odnose. Naravno, postoje i neki problemi koje jednostavno ne možete riješiti i možda ćete morati preispitati je li veza zdrava da biste ostali u njoj.

6. Pretjerana upotreba društvenih medija.

Posljednjih godina počinju da izlaze na vidjelo negativni efekti prekomjerne upotrebe društvenih mreža. Stalno bombardiranje negativnim vijestima i glavnim kolutovima života drugih potiče ogromne nesigurnosti, poremećaje ličnosti, depresiju, anksioznost i mnoštvo drugih problema.

Ispostavilo se da to nije dobra kombinacija kada je vaš život možda manji od savršenstva koje mnogi ljudi koji koriste društvene mreže odluče prikazati.

To se ni ne računa s gadnijim dijelovima društvenih mreža. Kompanije za društvene medije uključuju sistem nagrađivanja ljudskog dopamina i Strah od propuštanja kako bi se neprestano pomicali do podsticanja angažmana i prikupljanja sviđanja.

Kao i sve stvari, socijalne medije treba koristiti umjereno, ako će se koristiti. Previše nije mentalno zdravo i može potaknuti negativne osjećaje poput praznine.

7. Prekomjerni mediji i video igre.

Slično kao i društveni mediji, pretjerana upotreba medija može učiniti slične stvari.

Koliko ste šala ili referenci čuli kako ljudi pretjerano gledaju čitave sezone emisija na streaming servisima? Ta vrsta ponašanja nije zdrava jer nam dopušta da se usredsredimo na ono što gledamo, umjesto da se bavimo životom koji se odvija oko nas.

Takvo ponašanje olakšava negativne emocije poput praznine, ali uzrokuje dodatne komplikacije u životu jer možda ne obraćamo pažnju na svoje odgovornosti.

Video igre djeluju na isti način. Tako je lako uvući se u videoigru koja je dizajnirana da vremenski odmori da biste bili angažirani i redovno igrate. MMORPG (Massive Multiplayer Online RolePlaying Games) i MOBA (Multiplayer Online Battle Arenas) su žanrovi igara osmišljeni kao trake za trčanje kojima nikad kraja.

Svakako, oni su zabavan način da provedete neko vrijeme. Ali korištenje video igara kao bijega od stvarnog života može uzrokovati ovisnost o video igrama na sličan način kao ovisnost o kockanju. Navučete se na opipljive nagradne petlje i samo se vraćate po još.

S tim stvarima nema ništa loše u umjerenim količinama, ali treba biti umjeren kako ne bi pogoršao svoje mentalno zdravlje.

8. Značajne životne promjene i tranzicije.

Životne promjene i tranzicije sa sobom nose stresove s kojima se može biti teško nositi. Ponekad su to planirani, a ponekad nam ih nameću gubitak posla, prekid veze, promjena stana ili neka druga ozbiljna pojava.

Normalno je biti stresan i neudoban kada prolazite kroz ovakvu tranziciju, uglavnom ako niste sigurni kamo vas vodi budućnost.

Nadmoćna priroda ovih promjena može uzrokovati da se vaš mozak želi isključiti i izbjeći stres. Ta osjećanja mogu uključivati ​​prazninu.

Možda ćete otkriti da praznina prolazi nakon što se situacija riješi i prijeđete na nešto drugo.

Da, možda ste izgubili posao, ali predali ste neke prijave i zakazao se intervju. Veze se završavaju, i to je žalosno, ali uvijek postoji šansa da pronađete novu priliku i bolju ljubav koja odgovara osobi u koju odrastate.

Ovi prijelazi će proći i vi ćete pronaći svoj put. Ponekad trebamo imati malo strpljenja dok naš život gori oko nas.

9. Nerealizirani ciljevi i žaljenje.

Malo je tegova težih od žaljenja. Svatko ima nešto za što želi da bi radio drugačije ili uopće. Ponekad ljudi imaju mnogo više od jednog ili dva od tih žaljenja što tiho dinstaju u mislima.

Zadržavanje u toj prošlosti i razmišljanja o onome što je moglo biti mogu lako izazvati negativne emocije poput tuge, žaljenja, žalosti i praznine.

Vrijeme ne mora zacijeliti sve rane. Ponekad ih samo spoji i pogorša ako nismo pronašli način da se aktivno nosimo s njima i izliječimo od njih.

To će možda trebati pomoć savjetnika da pronađe prihvaćanje onoga što je bilo, a što nije postalo, tako da se možete veseliti boljim stvarima za svoju sadašnjost i budućnost.

10. Zanemarivanje duhovnog zdravlja.

Duhovno zdravlje ne znači religiju ili religioznu vrstu duhovnosti. Umjesto toga, to je fraza koju medicinska zajednica koristi za opis nematerijalnih aspekata emocionalnog ja.

Duhovno zdravlje obuhvaća stvari zbog kojih se osjećamo cjelovito, sretno, dobro ili cjelovito.

Neki koriste religiju kako bi pronašli takvu vrstu osjećaja, ali ona se može naći i u volonterskom radu, stvaranju umjetnosti, činjenju dobra za druge ljude, njegovanju odnosa s ljubavlju, boravku u prirodi i mnogim drugim stvarima.

Živimo zauzetim životima gdje se uvijek može nešto učiniti. Čini se da rijetko ima dovoljno sati u danu da se sve postigne. To ostavlja malo vremena za rekreaciju i ispunjavanje naše duhovne strane, osim ako namjerno stvorimo vrijeme za igru.

Pokušaj biti na neprekidnom žrvnju bez odmora, odmora ili igre siguran je način za to pregorjeti , potiskuje gorivo i stvara prazninu.

11. Medicinska ili mentalna zdravstvena pitanja.

Mnoga zdravstvena i mentalna zdravstvena pitanja mogu prouzrokovati osjećaj praznine - poremećaji raspoloženja, granični poremećaj ličnosti, poremećaji prehrane, tjelesna dismorfija, šizofrenija - i tjelesne bolesti koje utječu na naš um i tijelo.

Ako vam se ne čini da se u vašem životu općenito nešto događa i osjećate se prazno, bilo bi dobro da se o tom problemu posavjetujete s liječnikom. Praznina može biti simptom fizičke bolesti, a ne mentalne bolesti.

Kako se nositi s privremenim napadima praznine?

Kao što smo raspravljali u ovom članku, mnogi problemi koji uzrokuju prazninu vjerojatno će biti dulji projekti kojima je potrebna neka vrsta stručne pomoći. To su korisne informacije za dugoročne životne promjene. Međutim, to nije nužno toliko korisno kada ste trenutno zaglibili u te osjećaje.

Pogledajmo nekoliko načina kako prebroditi ta mala vremena dok ne dobijete stručnu pomoć koja će vam možda trebati.

Obratite se mreži za podršku.

Možda ćete moći pronaći podršku kod svojih prijatelja i voljenih dok imate ovoliko nisko.

Međutim, nemaju svi tu sreću da u svom životu imaju takve ljude. Podršku možete pronaći i putem mrežnih izvora poput grupa na društvenim mrežama ili čak putem mrežnog savjetnika da biste pružili privremenu podršku.

Primamljivo je poželjeti se saviti kada se osjećate prazno, ali pokušajte to ne učiniti. Prisilite se da što više pružite pomoć ljudima za koje znate da im možete vjerovati.

Ipak je dobra ideja napraviti ovakav dogovor prije vremena s određenim prijateljem ili navijačem. Pitajte ih jesu li voljni pružiti vam podršku u vašim lošim vremenima, kako bi znali kad su stvari ozbiljne. To je bolja opcija od pucanja poruka i od nikoga da čujete.

Zabilježite svoj dan i osjećaje.

Dnevnik je moćan alat ako se njime pravilno upravlja. Možda će vam pomoći da pišete o dnevnim događajima, onome što se dogodilo da izazove prazninu i istražite osjećaje događaja.

Praznina može biti i znak pokušaja suzbijanja emocija, što je ponekad potrebno da biste prebrodili dan. Napokon, ne možete dan provesti plačući na poslu, zaista.

Ono što možete učiniti je vratiti se i ponovo pogledati te emocije kasnije kada budete imali vremena za sebe i malo privatnosti.

Mnogo je neljubaznih poruka da se to 'usisa' i prebrodi, što je ponekad potrebno. Ono što takav mentalitet zanemaruje je da se kasnije možete vratiti i istražiti ta osećanja.

Većina ljudi koji zatvori svoje emocije da bi se snašli ne vraćaju se i istražuju kasnije. To daje tim emocijama vremena da se slože u značajnija pitanja koja stvaraju i održavaju prazninu.

Razmotrite svoje ciljeve i ono na čemu radite.

Imate li ciljeve? Ako ne, trebali biste postaviti neke kratkoročne i dugoročne ciljeve. Znanje da imate stvari za koje radite može vam pomoći da pokrenete emocionalne procese koji okružuju te ciljeve.

Mogućnost da se progurate sa naletom nade ili priznanjem prošlih dostignuća možda će biti dovoljno da na trenutak zaiskri svjetlost kroz prazninu.

Vodite evidenciju ili dnevnik o svojim ciljevima, kako ih želite postići i što se nadate postići iz njih. Bilo bi korisno da se osvrnete unatrag i vidite dokle ste stigli kad proživljavate teško vrijeme.

Radite stvari koje ste nekada voljeli.

Depresija, praznina i negativni osjećaji koji okružuju ove stvari mogu zadaviti naše uživanje u aktivnostima koje najviše volimo.

Čak i ako trenutno ne možete uživati ​​u njima, možda bi bilo korisno da se u njih uključite. To je prilika da se ponovo povežete sa srećom i radošću koje nećete imati ako se odlučite za nepromišljene ili neispunjene aktivnosti.

Radite ove stvari umjereno i pažljivo. Pokušajte smisliti šta vas usrećuje u aktivnosti.

Pokušajte izbjegavati aktivnosti za koje možete prelako razlučiti, poput gledanja omiljenih emisija. To se prebrzo može pretvoriti u bezumnu aktivnost koja podstiče prazninu umjesto da se bori protiv nje.

Tražite stručnu pomoć.

Potražite stručnu pomoć ako imate stalni osjećaj praznine. Oni nisu normalni i nisu zdrav način da iskusite svoj život.

Što duže traje, teže je izaći na kraj i izliječiti se od njega. Ako se mučite ili vam se čini da ne možete sami pronaći rješenje, nije sramota obratiti se stručnjaku za pomoć.

Još uvijek niste sigurni zašto se unutra osjećate tako prazno ili šta učiniti s tim? Danas razgovarajte s terapeutom koji vas može provesti kroz proces. Jednostavno kliknite ovdje da biste se povezali s jednim.

Možda ti se također sviđa: